Početna stranica

PP Žumberak Samoborsko gorje


Objavljeno: 14.12.2015.



Park prirode je sa svoja 333 km2 jedno od većih zaštićenih područja. Smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te od zapadne periferije Zagreba, ujedno i čvorišta autocesti sa zapada, istoka i juga, ne treba više od pola sata vožnje. Prve mu obronke na istoku „čuvaju“ zidine samoborskog i okićkog Starog grada a na zapadu obližnji ozaljski Stari grad. Na sjeveru mu doseg određuje državna granica sa Slovenijom a na jugu kontakt gorskog područja s niskim Pokupljem.

Ovo je prostor prožimanja dinarskih, alpskih i panonskih obilježja. Dinarska se očituju u krškim reljefnim oblicima, alpski u strmim i oštrim planinskim grebenima, a valovita pobrđa daju mu panonski karakter.

Uz sjevernu granicu Parka nalazi se najviši planinski greben koji je uvijek bio pod najmanjim ljudskim utjecajem i tako ostao najbliži svom izvornom obliku. Središnji dio Parka stepeničasto se spušta prema jugu te ondje nalazimo najveći broj sela. Samoborsko gorje tj. istočni dio Parka svojim krajolikom iskače iz cjeline strmim i duboko usječenim dolinama kroz koje teku vodom bogati potoci, planinskim šumovitim grebenima s malim seoskim naseljima. Plešivički kraj ili jugoistočni dio gušće je naseljen vinogradarski kraj. Jugozapadni Vivodinski kraj je blago valovit brdski krajolik s brojnim vinogradima i otvorenim vizurama. Zapadni dio Parka je najslabije naseljen i u njemu dominiraju šume.

Mozaični krajobraz u kojemu vizure livada, voćnjaka, polja i tradicijskih sela skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva nisu samo vizualne vrijednosti nego i biološke. Otimajući od šume prostor za sela, pašnjake i livade, čovjek je osigurao prostor raznim nešumskim staništima što je uvelike pridonijelo današnjem bogatstvu biljnih i životinjskih vrsta.

U tom smislu svakako su najznačajnije travnjačke površine gdje se na metru kvaratnom može pronaći i do četrdeset biljnih vrsta. Značajan lokalitet je vlažno stanište uz potok Jarak – cret s čak 74 biljne vrste među kojima vrijedi spomenuti 6 rijetkih vrsta orhideja te – biljku mesožderku planinsku tusticu (Pinguicula alpina). Na području cijelog Parka zabilježeno je čak 38 vrsta orhideja. Šumskim prostorom dominiraju bukove šume dok na toplijim dijelovima obronaka raste i hrast medunac te crni grab. U Parku je zabilježeno čak 377 vrsta gljiva među kojima je i sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus) koju nalazimo na Crvenom popisu gljiva Hrvatske te je na popisu globalno ugroženih vrsta.

Krš zahvaća čak 90% površine Parka. Brojne ponikve, uvale i slijepe doline površinski su pokazatelji toga. Manjem broju poznate su podzemne pojave – špilje i jame. Do sada, istraženo je oko 140 speleoloških pojava. Prema poznatim podacima, najdublja špilja Dolača duboka je 155 metara, a duga 1262 metra. Najdulja špilja je Provala sa topografski snimljenih 1862 metra kanala. Duboke erozijske doline strmih strana, planinski vrhovi i grebeni te doline glavnih vodotoka Bregane, Lipovačke i Rudarske Gradne, Kupčine i Slapnice daju Parku karakterističnu kršku vertikalnu dinamiku prostora. Jedna od najatraktivnijih lokacija u Parku dolina je potoka Slapnice. Potok je i dobio ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom duž deset kilometara. U neposrednoj blizini su i dva slapa. Prvi, Vranjački slap, optočen je sedrom - „živom” stijenom koja i danas nastaje. Nešto uzvodnije nalazi se slap Brisalo - jedan od najviših slapova Parka prirode niz koji se voda obrušava u bistro jezerce. Ako želite vidjeti najviši slap u Parku morat ćete se zaputiti do Sošica gdje je Sopotski slap s padom od 40 metara.

Za razliku od nekih drugih zaštićenih područja koja imaju prostorno jasno definiranu glavnu atrakciju – vidikovac na vrhu planine, špilju, slap i sl. kamo se svi posjetitelji upućuju, ovdje je glavna atrakcija upravo mozaični krajobraz. Tek nakon cjelodnevnog „krstarenja“ njegovim prostranstvima kako bi obišli nekoliko vama zanimljivih arheoloških, tradicijskih, sakralnih ili prirodoslovnih atrakcija zaokružiti će vam se dojam i o toj „glavnoj“ atrakciji – mozaičnom krajobrazu. Od trenutka kad uđete na područje Parka i krenete zavojitim gorskim cestama ili planinarskim putevima pred vama će se izmjenjivati vizure koje su mu priskrbile titulu zaštićene prirodne vrijednosti. Stoga odvojite jedan dan te dozvolite da vam se Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje uspije predstaviti svojim krajolicima, poviješću i prirodnim bogatstvima.

Više informacija dostupno na internetskoj stranici PP Žumberak samoborsko gorje

 


PP Žumberak Samoborsko gorje

Adresa: Slani Dol, Slani Dol 1, Samobor HR-10430
Tel: +385(1)332 76 60
Fax: +385(1)332 76 61
e-mail: park@park-zumberak.hr
www.park-zumberak.hr
https://www.facebook.com/pages/Park-prirode-%C5%BDumberak/257875387635500
https://twitter.com/zumberak_sg