Početna stranica

PP Velebit


Objavljeno: 14.12.2015.



Prirodne vrijednosti

 

Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj (2274 km2). Reljefno i vegetacijski obuhvaća najznačajniju planinu Hrvatske koja je zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti 1978. godine uvrštena u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a, a od 1981. godine prostor Velebita proglašen je parkom prirode.

Zbog osobitih reljefnih, vegetacijskih i pejzažnih vrijednosti, pojedini uži dijelovi Velebita posebno su izdvojeni i obuhvaćeni odgovarajućim kategorijama zaštite. Godine 1949. u južnom dijelu planinskog niza osnovan je Nacionalni park „Paklenica“ (102 km2). Godine 1999. u sjevernom dijelu planinskog niza osnovan je Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ (109 km2).

Osim dva nacionalna parka, unutar granica Parka prirode „Velebit“ nalaze se geomorfološki spomenik prirode Cerovačke špilje, značajni krajobraz uvala Zavratnica, paleontološki spomenik prirode Velnačka glavica i posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača.

Prirodne znamenitosti Velebita čine brojne manje špilje i jame, kao i niz značajnih geomorfoloških (Kiza, Tulove grede, kuk Stapina itd.) i hidroloških objekata (vrelo i tok Zrmanje, Krupe i Krnjeze).

Velebit pripada sustavu Dinarida. Ukupna dužina Velebita je 145 km, a njegova se širina kreće u rasponu od 10 do 30 km. Planina Velebit pruža se u blagom luku u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Sjeverna granica Velebita nalazi se kod grada Senja, jug omeđuje rijeka Zrmanja, istočna granica ide obodom planine kroz Ličku zaravan, a zapadna obalom Jadranskog mora.

Položaj Velebita, kao i njegova geološka građa, te tri različite klime (mediteranska, kontinentalna i planinska) koje se isprepliću na ovom području, utjecali su na razvoj veoma bogatog i raznolikog živog svijeta. Do sada je registrirano 1854 biljnih vrsta, od kojih čak 79 endemskih. Također je raznolik i životinjski svijet Velebita. Stoljetne šume buke i jele dom su značajnim populacijama velikih zvijeri (vuk, medvjed, ris i divlja mačka). Na području Parka je zabilježeno 257 vrsta ptica, od čega su 139 vrsta redovite ili povremene gnjezdarice u Parku. Park je i stanište mnogih vrsta gmazova, osobito primorska strana gdje se često mogu vidjeti naše najpoznatije zaštićene otrovnice poskok i riđovka.

Kulturne vrijednosti

Stoljeća naseljavanja i aktivnog življenja na Velebitu ostavila su tragove u arhitekturi, gradnji prometnica, sakralnih objekata i kulturnih spomenika. Oni danas svjedoče o životu minulih vremena, o običajima i načinima prilagodbe stanovništva teškim uvjetima života na ovoj u isto vrijeme, surovoj i tajanstveno lijepoj planini.

Neke od značajnijih povijesnih prometnica na Velebitu koje su ujedno zaštićene kao kulturno dobro su: Terezijanska cesta, tzv. Majstorska cesta (Sv. Rok – Obrovac) koja predstavlja prvi suvremeni cestovni spoj Dalmacije i kopnene Hrvatske, te Premužićeva staza građena u razdoblju od 1930. do 1933. godine, koja povezuje vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana do Baških Oštarija. Kvalitetom gradnje i uklopljenošću u prirodni okoliš ova staza se smatra remek-djelom suhozidnog graditeljstva.

Tradicijska arhitektura na Velebitu ogleda se u gradnji pastirskih stanova, stambenih objekata koji su zadovoljavali potrebe sezonskog ritma dolazaka i odlazaka stanovništva i stoke iz Primorja u planinu te u gradnji sakralnih objekata koji su većinom građeni poput pastirskog stana.

Od ostalih kulturnih objekata i spomenika potrebno je istaknuti mirila, vrlo osobita pogrebna kamena spomen-znamenja uz velebitske putove koja predstavljaju jedinstvene i trajne tragove kulture velebitskog podneblja, zatim Pisani kamen iz IV. stoljeća, Carsko vrilo te mnoštvo prapovijesnih i antičkih lokaliteta, gradina, nekropola, hidroarheoloških nalaza, starih gradova i utvrda, mlinova i vodenica, kamenih šterni i pojila.

 

Turističke vrijednosti

Svojim specifičnim položajem, Velebit pruža raznolike mogućnosti odmora. Ljubitelji aktivnog odmora mogu se okušati u planinarenju, šetnjama poučnim stazama, biciklizmu, sportskom ribolovu, raftingu i kanuingu, alpinističkim aktivnostima…Preporučamo posjet zaštićenom krajoliku, uvali Zavratnici kao i geomorfološkom spomeniku prirode, Cerovačkim špiljama.

Uvala Zavratnica jedna je od najljepših uvala na našoj obali, smještena nedaleko Jablanca, nasuprot otoka Raba. Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m, a širina varira između 50 i 150 m. Nastala je u slojevima kredne starosti iz kojih se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljeni podzidima, te sadnjom drveća i niskog raslinja. U Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta. Početkom 20. stoljeća izgrađena je gornja staza s vidikovcem, te šetnica uz more. Negdje u to vrijeme Zavratnica postaje skrovito ljetovalište bečke i praške elite. Uvala Zavratnica je dio NATURA 2000 – ekološke mreže sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

Cerovačke špilje, smještene na južnom dijelu Parka prirode Velebit, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) sa ukupno 4 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 metara Donje i Gornje špilje. Ove špilje su iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje možete i danas vidjeti tragove „brušenja“ medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stjenke špilja.

Ljubitelji sportskog penjanja mogu posjetiti alpinističku zonu u Dabarskim kukovima (srednji Velebit). Ljepotom slapova, dubinom kanjona, raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta krške rijeke Zrmanja i Krupa obogaćuju južni dio Parka prirode „Velebit“.

Više o Parku prirode „Velebit“ možete saznati na internet adresi http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/

 


PP Velebit

Adresa: Kaniža Gospićka 4b, 53000 Gospić.
Telefon: 
Gospić +385(0)53 56 04 50
Krasno +385(0)53 85 16 00 
Obrovac +385(0)23 68 98 18
Fax: 
Gospić +385(0)53 56 04 51 
Krasno +385(0)53 85 16 00 
Obrovac +385(0)23 68 98 18
e-mail: velebit@pp-velebit.hr
www.velebit.hr